Nordijska ishrana i Covid-19
Prateći kartu oboljelih i smrtno stradalih od korona virusa, vidimo da narodi Danske, Švedske, Norveške, Finske i Islanda imaju mali broj oboljelih sa malim brojem smrtnih ishoda.
U naučnim krugovima, nordijski način ishrane ozbiljno prijeti da sa trona skine mediteranski, koji je do sada smatran najboljim kada su dijabetes, kardiovaskularna oboljenja i gojaznost u pitanju.
Stopa gojaznosti i broj oboljelih od kardiovaskularnih oboljenja značajno su niži kod nordijskog naroda u poređenju sa stanjem na globalnom nivou, pogotovo u poređenju sa stopom gojaznosti u SAD.
Ovaj način ishrane pokazao se kao učinkovit u borbi protiv visokog krvnog pritiska.
Suština nordijske ishrane jeste
- manje masnoća
- manje šećera
- mnogo ribe i morskih plodova
- obilje biljnih vlakana
Riba je najčešća namirnica na trpezi zbog njenog dejstva na sprečavanje stvaranja krvnih ugrušaka i snižavanja krvnog pritiska. Podjednako je zastupljena i morska i riječna, što masnija, iz prirodnih staništa. Najčešće se konzumira haringa, bakalar, skuša, pastrmka i losos. Pripremaju je kuvanjem i grilovanjem, bez prženja u dubokoj masnoći. Sušena riba je takođe na trpezi, a ukišeljena riba je vrhunski specijalitet ovog naroda.
Ulje od uljane repice/kanola ulje je najzastupljenije, a značajno je zbog visokog sadržaja oleinske kiseline, mononezasićene omega 9 masne kiseline, kao i zbog osam puta veće količine alfa-linolenske kiseline iz grupe omega-3 masnih kiselina, nego što je sadrži maslinovo ulje.
