Kako se prehranom boriti protiv korona virusa

Ljudskom organizmu su svakodnevno potrebne određene količine vitamina i minerala kako bi se očuvao i ojačao imuni sistem koji je ključan u razvoju kliničke slike prilikom kontakta sa korona virusom. Naučnici preporučuju da je kod ovog respiratornog virusa ključan povećan unos cinka, vitamina D i vitamina C.

Nedostatak cinka u organizmu itekako dovodi do manjka aktivnosti našeg imunološkog sistema te je neophodan povećan unos namirnica koje sadrže cink u svom prirodnom obliku. Najbolji izvori cinka su: govedina, špinat, šitaki gljive, janjetina, susamove sjemenke, sjemenke bundave, slanutak, leća, indijski orah, puretina, grašak, zob, jogurt, lišće cvekle, tikvice, brokuli, blitva, prokelj.

Cink je vrlo stabilan prilikom pripreme hrane tako da dovoljnim unosom preporučenih namirnica u bilo kojem obliku možemo unijeti dovoljno ovog minerala. Do nedostatka cinka, sem kod slabog unosa putem hrane, može doći kod infekcija, trauma, stresa, uzimanja steroida, ozbiljnih gastrointestinalnih smetnji, Chronove bolesti.

Preporučene dnevne količine cinka su 40mg dnevno.

Mnoge studije rađene na oboljelim od korona virusa ukazuju da je nedostatak ovog vitamina ključan u oboljevanju i razvoju blaže ili teže kliničke slike. On je jedan od niza hormona uključenih u sazrijevanje leukocita, naše prve linije odbrane protiv većine infekcija. Poznata je činjenica da je niska razina ovog vitamina povezana sa većim rizikom od oboljevanja od respiratornih infekcija. Unos vitamina D u značajnoj mjeri zavisi od izloženosti suncu a preporuke su da to bude od 11h do 13h minimalno 10 minuta dnevno sa otkrivenim rukama i vratom. Najbolji izvori vitamina D iz hrane su losos, srdele, kravlje mlijeko, tuna, jaja, šitake gljive. Prilikom pripreme hrane vitamin D je prilično stabilan nutrijent a veći gubici se nalaze samo prilikom dužeg prženja hrane.

Prihvatljiva gornja granica unosa za vitamin D je 4000 IU za odrasle osobe.

Sigurno najpoznatiji antioksidans. Najbolji prehrambeni izvori ovog vitamina su svakako voće i povrće, a najbolji izvori su paprike babure, brokula, prokelj, jagode, ananas, narandža, kivi, dinja, karfiol, kelj, kupus, grejp, peršun, lišće repe, lišće cvekle, raštika, malina, blitva, paradajz, limun i limeta, špinat, šparoge. Nažalost, sadržaj vitamina C se počinje gubiti onog trenutka kada je plod ubran a dodatno se gubi svakom termičkom obradom. Zato je uvijek važno da se namirnice pored termički obrađenih konzumiraju što više u svježem obliku odmah nakon branja.

Gornja granica snošljivosti ovog vitamina je 2000 mg dnevno za odrasle, s tim što se ova količina može i premašiti, jer nepotrebni višak tijelo izlučuje putem urina. Nema podataka o toksičnosti prilikom prevelikog unosa vitamina C.

Za jak imuni sistem potrebno je ove važne nutrijente unositi svakodnevno.