Kako „vakcinisati“ organizam u borbi protiv korona virusa
Pored higijenskih mjera, pranja ruku, potrebne su nam i dijetetske mjere u cilju smanjenja štete koju mogu da proizvedu virusne infekcije.
Prva linija odbrane organizma od svih virusa pa tako i Korona virusa jeste jak imuni sistem. Mi bi ustvari trebali da „vakcinišemo“ svoju ishranu kako bi smo u slučaju da dođemo u kontakt sa virusom lakše iznijeli posljedicu.
„Vakcinacija“ hranom podrazumjeva dugoročan unos sljedećih nabrojanih namirnica. Prve u redu su proteinske namirnice i to posne vrste mesa, riba, mahunarke, jaja i jogurt.
Proteini ulaze u sastav svih ključnih ćelija imunološkog sistema, kao što su antitijela i bijela krvna zrnca koja uništavaju viruse. Takođe većina proteinske hrane sadrži mikronutrijente cink, gvožđe i vitamine B kompleksa koji se neophodni za jak imunološki sistem. U ovim namirnicama najviše oskudjevaju stariji ljudi i vegetarijanci, a prema podacim SZO najviše umrlih je upravo iz populacije starih osoba.
Lipide/masti iz jaja AL-721 čine dva aktivna fosfolipida iz žumanceta koji su uspješni kod poremećene imunološke funkcije. Smatra se da AL-721 čuvaju ljudske ćelije od uticaja virusa jer djeluje tako što uklanja holesterol iz opne koja okružuje virus i u tom procesu čini virus neefikasnim.
Zdravlje imunološkog sistema zavisi i od zdravlja gastrointestinalnog trakta s obzirom da se 70% imunološkog sistema nalazi u našim crijevima. Za to su nam neophodni probiotski jogurti u svakodnevnoj prehrani. Uz probiotske jogurte preporučuju se i suplementacija probioticima. Potrebno je potražiti formule koje sadrže Lactobacilus acidophilus i Bifidobacterium uz obaveznu provjeru roka trajanja, jer samo žive kulture imaju dejstvo na jačanje imunološkog sistema.
Bijeli luk kao prirodni antibiotik ima odličan učinak na imunološki sistem. Istraživanja su pokazala da osobe koje kontinuirano konzumiraju bijeli luk dvostrukorijeđe oboljevaju od virusnih infekcija, a u slučaju da ipak obole oporavak je lakši i brži. U pitanju je jestivi antibiotik sa jakim antivirusnim učinkom jer njegova sumporna jedinjenja sadrže mnoštvo antioksidanata. Preporuka je bar jedan češanj dnevno.
Vitamin C je neophodan za jačanje imunološkog sistema. Naše tijelo ne može da sintetiše ovaj vitamin jer ne posjedujemo enzim gulonolakton oksidazu, te je neophodno da se ovaj vitamin unosi hranom. Najbogatiji izvori ovog vitamina su svježe voće i povrće, posebno paprika, šipak, limun, narandža, kivi, trešnje, paradajz i kupus. S obzirom da Korona virus izaziva teške infekcije dijsajnih organa ovaj vitamin je neophodan kako u prevenciji tako i liječenju. Istraživanja su pokazala da povećani unos ovog vitamina smanjuje upalne procese disajnih puteva i da je unos ovog vitamina kroz ishranu u količini >200mg/dan dovoljna da smanji rizik od infekcije gornjih disajnih puteva.
Vitamin E, kao hidrofobna molekula posjeduje antioksidativna svojstva i zajedno sa vitaminom C jača fizičku odbranu organizma, jer ulazi u sastav kolagena jača sluzokožu tako da mikrobi imaju manju šansu da se „provuku“. Oni zajedno „okupljaju“ odbrambene ćelije organizma da se bore protiv virusa koji su prošli kroz sluzokožu. Glavni prehrambeni izvori vitamina E su maslina i maslinovo ulje, biljne sjemenke i biljna ulja (kukuruz, soja, orasi, kikiriki), pšenične klice, zeleno lisnato povrće.
Imunostimulirajuća svojstva imaju i karotenoidi koji predstavljaju skupinu spojeva odgovornih za boju voća i povrća. Najzastupljeniji su alfa-karoten, beta- karoten, likopen, beta- kriptoksantin, lutein, zeaksantin, a nalaze se u mrkvi, batatu, kupusu, špinatu, bundavi, brokuli, paprici, mahunama, zelenoj salati, prokulicama, dinji, avokadu, maslinama, breskvama, mandarinama, mangu, papaji, narandžama, paradajzu, grašku, karfiolu, kukuruzu.
Cink je neophodan mineral za održavanje dobrog imunog sistema. Izuzetno je važan za razvoj i aktivaciju T ćelija, bijelih krvnih zrnaca koji učestvuju u borbi protiv infekcije. Glavni prehrambeni izvori su sve vrste mesa i iznutrice, ribe i drugi morski plodovi mora, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, cjelovite žitarice. Moramo znati da je iskoristljivost cinka iz biljne hrane je mnogo manja nego iz životinjske.
