Kako se hraniti tokom ekstremnih vrućina
Hrana koja „grije“ jede se tokom hladnijih dana, dok hrana koja „hladi“ rashlađuje organizam i jede se tokom toplog perioda. Vruće supe, čorbe ili paprikaš sa mesom ugrijaće cijeli organizam tokom hladnijih zimskih dana, dok će hladni čajevi i voćni sokovi, hladne salate i jela od povrća ohladiti organizam u toku sparnih i vrućih dana. Namirnice koje hlade koriste se i kod povišene temperature bez obzira o kojem se klimatskom periodu radi.
Pri visokim temperaturama smanjuju se potrebe orgenizma u vezi sa održavanjem tjelesne temperature, te se smanjuju i ukupne dnevne energetske potrebe. Za svako povećanje vanjske temperature od 10ºC iznad prosječne godišnje temperature u umjerenoj klimatskoj oblasti potrebno je smanjiti energetsku vrijednost obroka, izračunatu na osnovu tjelesne mase i to za 5%. Osnovne preporuke bi na osnovu svega prethodno navedenog bile:
- Smanjiti ukupni energetski unos što podrazumjeva preći na hipokalorijsku ishranu sa smanjenim ukupnim unosom bjelančevina, ugljenih hidrata i masti;
- Isključiti iz ishrane masnu i jaku hranu;
- Isključiti unos prostih šećera iz pekarskih i konditorskih proizvoda
- Isključiti energetske napitke kao i zaslađene i gazirane napitke
- Isključiti alkohol
- Povećati unos vode na 2,5l dnevno
- Povećati unos povrća –lisnato i zeljasto (kupus, kelj, brokoli, karfiol, špinat, zelena salata) i plodovito i korjenasto (paprika , paradajz, plavi patlidžan, keleraba, mrkva, rotkva, paškanat, celer, ren, cvekla), jer ovo povrće obiluje malom energetskom vrijednosti zbog visokog sadržaja vode i male količine bjelančevina, ugljenih hidrata i masti.
Ove vrste povrća obiluje visokim sadržajem mineralnih soli (kalijum, fosfor, kalcijum, magnezijum, gvožđe, bakar, i dr. oligoelemente), znatnim sadržajem hidrosolubilnih vitamina (vitamin C u lisnatom, karotin i vitamin B kompleksa u korjenastom), kao i organskih kiselina , te znatnom količinom biljnih vlakana. Potrebno ga je koristiti što više u obliku salata, što značajno doprinosi očuvanju njihove biološke vrijednosti.
Krompir treba u ljetnim danima izbjegavati zbog male količine vode koje sadrži i veće količine skoroba, pogotovo pržen u ulju ili u rerni sa mesnim namirnicama.
Mahunarke takođe pri ekstremnim temperaturama treba izbjegavati zbog veće količine bjelančevina i skroba.
Lukovičasto povrće treba obavezno uključiti u ishranu zbog niske energetske vrijednosti i znatnog antioksidativnog i baktericidnog potencijala.
Povećan unos povrće pogotovo je važan u ljetnim mjesecima kod bolesnika sa hroničnim oboljenjima.
Povećati unos voća koje obiluje vodom (trešnje, višnje, jabuke, kruške, grožđe, jagode, maline, kupine, borovnice, lubenica, dinja, kajsija, breskva, limun, narandža, smokva, i dr.) jer sadrže do 91%vode,i imaju malu energetsku vrijednost, mali sadržaj masti i bjelančevina znatan sadržaj vitamina i minerala. Oprez kod osoba oboljelih od dijabetesa koje moraju voditi strogo računa o količinama i vrsti voća! Voće bogato mastima ( orah, lješnik, badem, kikiriki, sjemenke suncokreta i bundeve) treba izbjegavati kod ekstremnih vrućina zbog visokog sadržaja masti, bjelančevina, ugljenih hidrata i visoke energetske vrijednosti.
