Ishrana nakon infekcije korona virusom
Prehrana igra ključnu ulogu u prevenciji i liječenju svih respiratornih poremećaja. Naravno, odgovarajuća prehrana mora da bude individualizirana i bazirana prvenstveno na biohemijskoj strukturi individue. Međutim postoje i neka uopštena pravila koja mogu da ublaže i olakšaju stanja pri respiratornim problemima.
Korona virus izaziva sistemsku bolest Covid19 i u zavisnosti od toga koji organski sistem je zahvaćen od toga zavisi i nutritivna potpora kako u liječenju tako i u oporavku. Najviše je ugrožen respiratorni sistem te pored medicinskog liječenja treba uključiti i nutritivno u cilju boljeg i lakšeg oporavka.
Akcenat postkovid ishrane treba da bude na složenim ugljikohidratima sa dosta biljnih vlakana iz integralnih žitarica, pasulja, voća i povrća. Pojačan unos omega 3 masnih kiselina iz ribe kao što je tuna i losos je neophodan. Prateći je i obavezan povećan unos hlorofila kroz unos blitve, špinata, rukole, kelja, peršuna, mlade zelene pšenice. Cijeđena mrkva u kombinaciji sa malo peršuna ili celera je idealan napitak koji treba svakodnevno uvrstiti u nutritivni plan prehrane. Cjeđeni prirodni sokovi od narandže i limuna su takođe neizostavan dio. Povrće i voće treba da budu kratko bareni i sirovi.
Od začina koristiti bijeli luk, đumbir, kim, bijeli biber. Pacijentima se preporučuje i kašičica hladnocjeđenog maslinovog ulja ujutro na prazan stomak. To pomaže izbacivanju toksina iz pluća, jetre i crijeva. Pčelinji polen i med u kombinaciji sa prirodnim vitaminom C iz voća i povrća takođe treba da se svakodnevno konzumira. Pojedini konzervansi i konzervisana hrana može da pojača simptome respiratornih poremećaja, pa je najbolje da se isključe na period od 3 mjeseca za koji se smatra da je neophodan za potpuni oporavak. Kod osoba koje imaju i hipertenziju sol i industrijski začini se potpuno isključuju na isti period. I naravno kod respiratornih smetnji vježbe disanja su obavezne kao i boravak na čistom vazduhu bez teže fizičke aktivnosti.
