Nutritivna potpora djece predškolske i školske dobi u vrijeme pandemije korona virusom
Svakodnevno smo svjedoci da od infekcije korona virusom oboljevaju i djeca i da njihova klinička slika takođe može biti različita. Ne rjetko imamo informacije da su oboljela djeca hospitalizovana i da klinička slika u nekim slučajevima zna da bude veoma teška. Pošto još uvijek nema dovoljno podataka da li treba i da li će se odobriti vakcinacija djece, pored zaštite koja se temelji na poštovanju propisanih mjera neophodno je i jačati imuni sistem djece.
Imuni sistem odnosno borbeni kapacitet organizma možemo ojačati na prirodan način prvenstveno unosom neophodnih hranjivih i zaštitnih materija kroz raznovrsnu i uravnoteženu prehranu. To nije teško postići ako se prate osnovni postulati pravilne prehrane, a to je da tanjire djece napunimo raznobojnom biljnom hranom sa raznovrsnom proteinskom hranom uz smanjen unos masne i slatke hrane koja negativno utiče na imunitet.
Ovakvim planom prehrane djeca će da unose dovoljne količine cinka, vitamina A,C i E te će ovakav mineralno vitaminski koktel da održava imunološki sistem zdravim i omogućit će da se u organizmu proizvede veliki broj odbrambenih ćelija. Namirnice koje su nosioci jakog imunog sistema iz grupe proteinskih namirnica su krto meso, piletina, jaja, riba, mahunarke i probiotski mliječni proizvodi. Ove namirnice sem što sadrže ključne proteine koji ulaze u sastav ćelija imunološkog sistema sadrže i mnogo cinka, gvožđa i vitamina B kompleksa koji su takođe neophodni za pravilan rad imunih ćelija.
Raznobojno voće i povrće uvršteno u jelovnike garant je opskrbe organizma jakim antioksidantima. Ne treba se ograničiti na samo jednu vrstu voća ili povrća, jer što više raznobojnih namirnica iz ove grupe to će se više različitih antioksidanata unijeti u organizam a oni su najkorisniji kada rade zajedno. Brazilski orah je jezgrasto voće koje je najbolji izvor antioksidativnog minerala selena i svakako treba da bude dio svakodnevne ishrane djece, sem kod onih koji imaju dijagnostifikovane alergije na ovu i slične namirnice.
Ono što je neophodno izbjegavati su šećeri. Oni u svim oblicima negativno utiču na imune ćelije jer usporavaju njihovu aktivnost i sposobnost da pronalaze i uništavaju patogene viruse i mikroorganizme. Ispitivanje na Univerzitetu Loma Linda u Kaliforniji dokazalo je da samo dvije konzerve gaziranog soka (količina šećera od 100g) smanjuju aktivnost imunoloških ćelija za 50% i da ovako niska aktivnost ostaje i narednih pet sati.
Takođe, zasićene masti i transmasne kiseline koje se nalaze u pljeskavicama, ćevapima, masnom crvenom mesu, prženim namirnicama, pitama, lisnatom tjestu, čipsu i ostalim grickalicama doprinose upalnim procesima u organizmu i remete rad imunog sistema uključujući sposobnost imunoloških ćelija da se umnožavaju i kreću i uništavaju viruse.
