Kiselost i baznost organizma

Zadnjih godina stručna javnost se sve više bavi problematikom poremećaja pH vrijednosti organizma i uticaja raznih nutritivnih faktora na ovaj disbalans. Nova stručna saznanja dala su nam podatke da je upravo poremećen odnos baznosti i kiselosti organizma preduslov za mnoga oboljenja kako kod odraslih tako i kod djece. Za ukupno dobro stanje organizma potrebna je pH vrijednost koja je umjereno bazna i kreće se u rasponu od 7,35-7,45.

Određeni spoljašnji i unutrašnji faktori kao što su neke grupe namirnica, toksične supstance iz okoline, stres i poremećen imunološki sistem povećavaju kiselost organizma. Da bi organizam ovaj nastali problem zakišeljavanja riješio on mora da aktivira bazne organske minerale.

A ako ih hranom ne unosimo u dovoljnim količinama, onda ih organizam nema odakle iskoristiti i kiselost organizma se povećava što nam je jedan od preduslova za nastanak različitih metaboličkih poremećaja. Pri većoj kiselosti organizma smanjuje se aporptivna moć digestivnog trakta prema hranjivim materijama, smanjena je energetska proizvodnja u ćelijama i njihova regeneracija i blokirana je detoksikacija organizma.

Zdravstveni problemi usljed dugotrajne pretjerane kiselosti organizma kreću se od blagih do umjereno teških i teških: hronični umor, nervoza, akne, gorušica, pad koncentracije, aritmija, tahikardija, učestalost bakterijskih i gljivičnih infekcija, bolovi u mišićnom i koštanom sistemu, opstipacija ili dijareja, impotencija, metalan ukus u ustima, jak miris urina, opadanje kose, ekcem, psorijaza, migrena, multipla skleroza, sistemski eritemski lupus, reumatoidni artritis, Kronova bolest, Hodžkinova bolest, sve vrste raka.
Kiselost organizma uveliko zavisi od izabranih namirnica u sklopu dnevnih obroka. Za pojačanu kiselost osnovni krivci su pretjerana konzumacija namirnica životinjskog porijekla, a smanjen unos prvenstveno svježeg povrća koje je i osnovni izvor svih baznih minerala. Kiselost pojačavaju i mesne prerađevine, masna i pržena hrana, slatkiši, gazirani napici, proizvodi od bijelog brašna, vještački zaslađivači, zaslađeni sokovi kao i lijekovi.

Na kiselost organizma utiče i nedovoljan unos vode i dehidracija organizma do koje može doći usljed vrućih dana, pretjerane fizičke aktivnosti kao i napornog fizičkog rada.

Takođe, kiselost povećava i loše kombinovana hrana. Namirnice sa puno bjelančevina daju izuzetnu kiselost organizmu i nije preporučljivo da se kombinuju sa skrobnim namirnicama. Potrebno je izbjegavati sljedeće kombinacije (koje su inače u našoj ishrani svakodnevne): krompir i meso, hljeb i krompir, meso i sir, mlijeko i meso.
Baznost organizma povećava svježe voće i povrće, neke vrste jezgrastog voće, sjemenke i klice. Da bi održali dobro zdravlje naša ishrana treba da se sastoji 60% od baznih i 40% kiselih namirnica, a ako je zdravlje narušeno onda odnos treba da bude 80% baznih i 20% kiselih namirnica.

Namirnice visoke kiselosti treba izbjegavati ili ih rijetko konzumirati: vještački zaslađivači, ječam, kakao, pivo, govedina, brazilski orah, industrijski voćni sokovi, puding, džem, gazirani napici, pržena hrana, bijeli i smeđi šećer, bijelo brašno i proizvodi od bijelog brašna, žestoka alkoholna pića, sladoled, tjestenine od bijelog brašna, lješnjaci, kuhinjska so, kiseli krastavci, voćni jogurt, topljeni sir, morski plodovi, orasi, kvasac, alkoholno sirće, vino.

Namirnice visoke i umjerene baznosti treba svakodnevno uključiti u prehranu: limun, limeta, sočivo, crni luk, ananas, nektarine, sjemenke bundave, maline, morska so, slatki krompir, mandarine, sokovi od povrća, lubenica, jabuke (slađe sorte), kajsije, rukola, špargla, pasulj, brokoli, dinja, mrkva, indijski orah, kesten, maslačak i čaj od maslačka, bijeli luk, grejpfruit, biljni čajevi i aromatično bilje, kelj, kivi, mango, masline, peršun, paškanat, grašak, paprika, mladi kukuruz, repa, urme, grožđe, kruške, svježi voćni i povrtni sokovi, zelena salata.

Kako bi prehrana prema pH vrijednostima imala smisla moraju se mijenjati i ostale loše navike kako bi smanjili negativan uticaj ostalih spoljnih faktora npr.prestati konzumirati duvan i alkohol.