Ishrana u doba pandemije koronavirusom

Za naše ukupno zdravlje kao i očuvanje zdravlja u doba pandemije korona virusom najznačajnije je dobro funkcionisanje odbrambenog sistema. Jak odbrmbeni ili imunološki sistem nas štiti kako od banalnih infekcija tako i od ozbiljnih infekcija koje izaziva COVID-19 za koji mi neposjedujemo specifični imunitet jer se radi o novom virusu. Pored toga što naš genetski sastav određuje i naš imunološki sistem, ništa manju ulogu nemaju uticaji spoljnjih faktora kao što je hrana. Možemo reći da su naučnici tek od nedavno počeli da istražuju fascinantno i složeno djelovanje hrane na imunološki sistem. Rezultati do kojih su došli nam jasno pokazuju da ono čime se hranimo itekako ima pozitivan ili negativan efekat upravo na odbrambeni sistem. Namirnice koje u svom sastavu sadrže prvenstveno vitamine i minerale su se pokazale kao stimulatori odbrambene funkcije organizma, jer povećavaju otpornost prema virusnim i bakterijskim infekcijama koje će napredovati ili će se povući zavisno od toga kako naš odbrambeni sistem djeluje.

Hrana koja u sebi sadrži zaštitne materije snažno djeluje na bijela krvna zrnca koja se nalaze na prvoj liniji odbrane. Prvenstveno se misli na limfocite T-ćelije i B-ćelije tzv.“prirodne ubice“. B-ćelije su odgovorne za proizvodnju anatitijela u kontaktu sa virusima, a T-ćelije upravljaju mnogim odbrambenim aktivnostima proizvodeći dvije supstance interferon i interleukin koje imaju glavnu ulogu u borbi protiv infekcije.

Za dobar imunološki sistem potrbna nam je kvalitetna cjeloživotna prehrana, a kada dođe do pandemije novim virusima onda trebamo da ishranu prilagodimo trenutnoj situaciji i da na sve načine pokušamo da ojačamo odbrambene mehanizme organizma. Namirnice za jačanje imuniteta:

1. Voće i povrće bogato beta-karotinom jer su studije pokazale da upravo beta karotin poboljšava odbranu od virusnih infekcija jer povećava broj specifičnih odbrambenih ćelija kao što su ćelije „prirodne ubice“ i aktivira limfocite i ćelije T pomagače. Istraživanje sa Univerziteta Arizona u Tusonu doktora Ronald R.Watsona pokazalo je da je veća količina beta karotina povećala i broj zaštitnih ćelija, te da je povećanjem unesene količine beta-karotina odbrana organizma bila sve jača. Svakodnevni unos bi trebao biti osam šolja povrća sa beta karotinom -mrkva, kelj, špinat, slatki krompir-batat, bundava, brokuli, grašak. Ovim unosom obezbijeđujemo organizmu dovoljne doze za jačanje imunološkog sistema. Povrće konzumirati i termički obrađeno i svježe i zastupiti ga u sva tri glavna obroka.Voće konzumirati u količini od najmanje 4 voćne jedinice dnevno zastupljene u voćnim užinama. Prednost dati citrusnom voću narandži, grejpu i limunu. Limun koristiti i za kišeljenje salata kako bi što više povećali unos vitamina C. Vitamin C naš organizam ne sintetiše te ga je neophodno unositi hranom a najveće količine se nalaze upravo u voću i povrću tako da sa ovim preporukama povećavamo unos glavnih odbrambenih sastojaka iz hrane. Najviše vitamina C imamo u paprici, šipku, limunu, narandži, kiviju, kupusu, paradajzu. Vitamin C smanjuje i upalne procese disajnih puteva te je i iz tog razloga neophodan povećan unos u prevenciji infekcija izazvanih COVID-19. količina vitamina C od 200 mg dnevno smanjuje rizik od infekcije disajnih puteva, a to je npr. količina od 3 narandže dnevno.
2. Probiotski jogurt je neophodan za jačanje imunološkog sistema. Ovaj napitak pogotovo je veoma cijenjen u naučnim krugovima. Jogurt stimuliše stvaranje gama-interferona te na taj način poboljšava djelovanje „prirodnih ubica“ i povećava stvaranje antitijela. Ubjedljiv dokaz dala nam je studija sa Medicinskog fakulteta Kalifornijskog univerziteta u Dejvisu koja nam je dala rezultate da je kod ispitanika unošenje dvije šolje probiotskog jogurta dnevno u periodu od četiri mjeseca dovelo do pet puta veće količine gama interferona u krvi koji upravo djeluje protiv infekcije. U ovom periodu bi mogli još da dodamo probiotike ali samo sa živim kulturama Lactobacilus acidophilus i Bifidobacterium.
3. Bijeli luk namirnica koja je nama bliska je odličan izbor u doba pandemije. On podstiče moć T limfocita i makrofaga glavnih aktera u odbrani organizma. Naučnici za bijeli luk kažu da je on „modulator biološkog odgovora“. Dovoljno je svakodnevno uzimati par češanja jer time preveniramo virusne infekcije, a ako i obolimo oporavak je mnogo lakši i brži. Bijeli luk je jestivi prirodni antibiotik sa jakim antivirusnim dejstvom njegovih sumpornih jedinjenja koji nsadrže izobilje antioksidanasa.
4. Namirnice bogate cinkom – životinjsko i živinsko meso, teleća džigerica, sjeme bundeve, ostrige, ribe, jaja, cjelovite žitarice. Cink igra važnu ulogu u imunološkom sistemu jer utiče na stvaranje antitijela i T-ćelija kao i na njihovu aktivnost. Cink može i da podmladi imunološki sistem kod starih tako da je neophodan u prevenciji i liječenju starih koji su i najviše izloženi uticaju korona virusa s obzirom da oni i najviše oboljevaju.
5. Jaja su nam odličan izbor jer sastavom svojih fosfolipida čuvaju ćelije od uticaja virusa.

Ono to narušava imuni sistem je mast i to omega 6 masne kiseline iz kukuruznog, suncokretovog ulja, jer brže oksidišu stvarajući slobodne radikale koji napadaju odbrambene ćelije. Izbor u ovim danima bi bilo maslinovo ulje. Šećeri nisu dobar izbor jer snižavaju moć „prirodnih ubica“ da se izbore sa virusom. Šećere imamo u svim slatkim namirnicama, a tu nam spadaju i prosti šećeri / ugljeni hidrati iz bijelog brašna i svih proizvoda od bijelog brašna. U ovom periodu kako zbog negativnog uticaja na imunološki sistem tako i zbog mogućnosti debljanja usljed smanjenog kretanja, ovakve proizvode bi trebalo potpuno isključiti iz ishrane kao i gazirane napitke, industrijske sokove, konditorske proizvode…

Jak imuni sistem pored sprovođenja higijenskih mjera nije samo neophodan u sprečavanju virusnih oboljenja već i zbog mogućih posljedica usljed novonastalog načina života koje ćemo itekako osjetiti nakon pandemije.