TOPLA ILI HLADNA JELA-KADA I KAKO

Centar za nutricionizam i dijetetiku inga markovic

Postprandijalna termogeneza (Dietary thermogenesis DT) je fenomen povećanja tjelesne temperature neposredno nakon unošenja hrane. Ona ima prektični značaj pogotovo kad je u pitanju ishrana za vrijeme zimskih i ljetnih  dana.

Razgradnja namirnice u organizmu  koje su nosioci bjelančevina (meso i proizvodi, mlijeko i proizvodi) dovodi do povećanja bazalnog metabolizma i osjećajem prijatne toplote nakon obroka. Ako se unose samo  bjelančevine povećanje je 30%, ako se unose samo  ugljeni hidrati iznosi 6%, a ako se unose samo  masti povećanje je 4%. Pošto je dnevna ishrana raznovrsna uzima se da  termogeneza povećava energetske potrebe za 5-10%.

Klimatski faktori a naročito veoma visoke i niske temperature itekako utiču na povećanje ili smanjenje metabolizma. Pri visokim temperaturama smanjuju se potrebe orgenizma u vezi sa održavanjem tjelesne temperature , te se smanjuju i ukupne dnevne energetske potrebe. Za svako povećanje vanjske temperature od 10ºC iznad prosječne godišnje temperature u umjerenoj klimatskoj oblasti potrebno je smanjiti energetsku vrijednost obroka, izračunatu na osnovu tjelesne mase i to za 5%.To bi značilo da, ako je vanjska temperatura 30ºC  a naše dnevne potrebe iznose  2000 kcal, potrebno ih je smanjiti za 100 kcal.

Azijski način prehrane posjećuje izuzetnu pažnju odabiru energetski toplih i hladnih namirnica u zavisnosti od vremenskih prilika. Makrobiotički način ishrane vodi se sličnim konceptom. Hrana koja grije organizam jede se u hladnim danima, dok se u toplom sezonskom periodu koristi hrana koja rashlađuje.Tokom hladnih dana preporučuju se tople čorbe, vruće supe, paprikaši sa mesom, jaki i ljuti začini  koji će itekako ugrijati organizam.U toplim mjesecima ili prilikom visokih spoljnih temperatura azijati se protiv vrućine bore hladnim čajevima, voćnim sokovima, hladnim salatama od svježeg celera, aloje, krastavaca, ananasa i lubenice. Ovu hladnu energiju namirnica trebamo  koristiti i u slučaju povišene tjelesne temperature.

Postprandijalna termogeneza (Dietary thermogenesis DT) je fenomen povećanja tjelesne temperature neposredno nakon unošenja hrane. Ona ima prektični značaj pogotovo kad je u pitanju ishrana za vrijeme zimskih i ljetnih  dana.

Razgradnja namirnice u organizmu  koje su nosioci bjelančevina (meso i proizvodi, mlijeko i proizvodi) dovodi do povećanja bazalnog metabolizma i osjećajem prijatne toplote nakon obroka. Ako se unose samo  bjelančevine povećanje je 30%, ako se unose samo  ugljeni hidrati iznosi 6%, a ako se unose samo  masti povećanje je 4%. Pošto je dnevna ishrana raznovrsna uzima se da  termogeneza povećava energetske potrebe za 5-10%.

Klimatski faktori a naročito veoma visoke i niske temperature itekako utiču na povećanje ili smanjenje metabolizma. Pri visokim temperaturama smanjuju se potrebe orgenizma u vezi sa održavanjem tjelesne temperature , te se smanjuju i ukupne dnevne energetske potrebe. Za svako povećanje vanjske temperature od 10ºC iznad prosječne godišnje temperature u umjerenoj klimatskoj oblasti potrebno je smanjiti energetsku vrijednost obroka, izračunatu na osnovu tjelesne mase i to za 5%.To bi značilo da, ako je vanjska temperatura 30ºC  a naše dnevne potrebe iznose  2000 kcal, potrebno ih je smanjiti za 100 kcal.

Azijski način prehrane posjećuje izuzetnu pažnju odabiru energetski toplih i hladnih namirnica u zavisnosti od vremenskih prilika. Makrobiotički način ishrane vodi se sličnim konceptom. Hrana koja grije organizam jede se u hladnim danima, dok se u toplom sezonskom periodu koristi hrana koja rashlađuje.Tokom hladnih dana preporučuju se tople čorbe, vruće supe, paprikaši sa mesom, jaki i ljuti začini  koji će itekako ugrijati organizam.U toplim mjesecima ili prilikom visokih spoljnih temperatura azijati se protiv vrućine bore hladnim čajevima, voćnim sokovima, hladnim salatama od svježeg celera, aloje, krastavaca, ananasa i lubenice. Ovu hladnu energiju namirnica trebamo  koristiti i u slučaju povišene tjelesne temperature.

 

Centar za nutricionizam i dijetetiku Inga Marković 

 

Podjelite na društvenim mrežama

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn

Intervju Inga Markovic

Intervju: Inga Marković, specijalista strukovnog dijetetičara i nutricioniste. Dijabetes i ishrana Dijabetes i ishrana Edukacija na polju ishrane je najbitnija stavka u liječenju dijabetesa i

Read More »

Leave a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *