KAKO SE HRANITI TOKOM EKSTREMNIH VRUĆINA

Centar za nutricionizam i dijetetiku inga markovic

Hrana koja „grije“ jede se tokom hladnijih dana, dok hrana koja „hladi“ rashlađuje organizam i  jede se tokom toplog perioda.Vruće supe, čorbe ili paprikaš sa mesom ugrijaće cijeli organizam tokom hladnijih zimskih dana, dok će hladni čajevi i voćni sokovi, hladne salate i jela od povrća ohladiti organizam u toku sparnih i vrućih dana. Namirnice koje hlade koriste se i kod povišene temperature bez obzira o kojem se klimatskom periodu radi.

Pri visokim temperaturama smanjuju se potrebe orgenizma u vezi sa održavanjem tjelesne temperature , te se smanjuju i ukupne dnevne energetske potrebe. Za svako povećanje vanjske temperature od 10ºC iznad prosječne godišnje temperature u umjerenoj klimatskoj oblasti potrebno je smanjiti energetsku vrijednost obroka, izračunatu na osnovu tjelesne mase i to za 5%. Osnovne preporuke bi na osnovu svega prethodno navedenog bile:

  • Smanjiti ukupni energetski unos što podrazumjeva preći na hipokalorijsku ishranu sa smanjenim  ukupnim unosom  bjelančevina, ugljenih hidrata i  masti;
  • Isključiti iz ishrane masnu i jaku hranu;
  • Isključiti unos prostih šećera iz pekarskih i konditorskih proizvoda
  • Isključiti energetske napitke kao i zaslađene i gazirane napitke
  • Isključiti alkohol
  • Povećati unos vode na 2,5l dnevno
  • Povećati unos povrća –lisnato i zeljasto (kupus, kelj, brokoli, karfiol, špinat, zelena salata) i plodovito i korjenasto (paprika , paradajz, plavi patlidžan, keleraba, mrkva, rotkva, paškanat, celer, ren, cvekla), jer ovo povrće obiluje malom energetskom vrijednosti zbog visokog sadržaja vode i male količine bjelančevina, ugljenih hidrata i masti.

Ove vrste povrća obiluje  visokim  sadržajem  mineralnih soli (kalijum , fosfor, kalcijum, magnezijum, gvožđe, bakar, i dr.oligoelemente),  znatnim  sadržajem  hidrosolubilnih vitamina (vitamin C u lisnatom, karotin i vitamin B kompleksa u korjenastom), kao i organskih kiselina , te znatnom  količinom  biljnih vlakana. Potrebno ga je koristiti  što više u obliku salata, što značajno doprinosi očuvanju njihove biološke vrijednosti.

Krompir treba u ljetnim danima izbjegavati zbog male količine vode koje sadrži i veće količine skoroba, pogotovo pržen u ulju ili u rerni sa mesnim namirnicama.

Mahunarke takođe pri ekstremnim temperaturama treba izbjegavati zbog veće količine bjelančevina i skroba.

Lukovičasto povrće treba obavezno uključiti u ishranu zbog niske energetske vrijednosti i znatnog antioksidativnog i baktericidnog potencijala.

Povećan unos povrće pogotovo je važan u ljetnim mjesecima kod bolesnika sa hroničnim oboljenjima.

  • Povećati unos voća koje obiluje vodom (trešnje,višnje, jabuke, kruške, grožđe, jagode, maline, kupine, borovnice, lubenica, dinja, kajsija, breskva, limun, narandža, smokva, i dr.) jer sadrže do 91%vode,i imaju malu energetsku vrijednost, mali sadržaj masti i bjelančevina znatan sadržaj vitamina i minerala. Oprez kod osoba oboljelih od dijabetesa koje moraju voditi strogo računa o količinama i vrsti voća! Voće bogato mastima ( orah, lješnik, badem, kikiriki, sjemenke suncokreta i bundeve) treba izbjegavati kod ekstremnih vrućina zbog visokog sadržaja masti, bjelančevina, ugljenih hidrata i visoke energetske vrijednosti.

 

Podjelite na društvenim mrežama

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn

RAMAZANSKI POST

Post je važan period u životu svakog vjernika. Osnovni cilj posta je očišćenje duše i tijela od duševnih i tjelesnih strasti. Ramazanski post predstavlja potpuno

Read More »

Leave a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Leave a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *