Postprandijalna termogeneza (Dietary thermogenesis DT) je fenomen povećanja tjelesne temperature neposredno nakon unošenja hrane. Ona ima prektični značaj pogotovo kad je u pitanju ishrana za vrijeme zimskih i ljetnih dana.
Razgradnja namirnice u organizmu koje su nosioci bjelančevina (meso i proizvodi, mlijeko i proizvodi) dovodi do povećanja bazalnog metabolizma i osjećajem prijatne toplote nakon obroka. Ako se unose samo bjelančevine povećanje je 30%, ako se unose samo ugljeni hidrati iznosi 6%, a ako se unose samo masti povećanje je 4%. Pošto je dnevna ishrana raznovrsna uzima se da termogeneza povećava energetske potrebe za 5-10%.
Klimatski faktori a naročito veoma visoke i niske temperature itekako utiču na povećanje ili smanjenje metabolizma. Pri visokim temperaturama smanjuju se potrebe orgenizma u vezi sa održavanjem tjelesne temperature , te se smanjuju i ukupne dnevne energetske potrebe. Za svako povećanje vanjske temperature od 10ºC iznad prosječne godišnje temperature u umjerenoj klimatskoj oblasti potrebno je smanjiti energetsku vrijednost obroka, izračunatu na osnovu tjelesne mase i to za 5%.To bi značilo da, ako je vanjska temperatura 30ºC a naše dnevne potrebe iznose 2000 kcal, potrebno ih je smanjiti za 100 kcal.
Azijski način prehrane posjećuje izuzetnu pažnju odabiru energetski toplih i hladnih namirnica u zavisnosti od vremenskih prilika. Makrobiotički način ishrane vodi se sličnim konceptom. Hrana koja grije organizam jede se u hladnim danima, dok se u toplom sezonskom periodu koristi hrana koja rashlađuje.Tokom hladnih dana preporučuju se tople čorbe, vruće supe, paprikaši sa mesom, jaki i ljuti začini koji će itekako ugrijati organizam.U toplim mjesecima ili prilikom visokih spoljnih temperatura azijati se protiv vrućine bore hladnim čajevima, voćnim sokovima, hladnim salatama od svježeg celera, aloje, krastavaca, ananasa i lubenice. Ovu hladnu energiju namirnica trebamo koristiti i u slučaju povišene tjelesne temperature.
Postprandijalna termogeneza (Dietary thermogenesis DT) je fenomen povećanja tjelesne temperature neposredno nakon unošenja hrane. Ona ima prektični značaj pogotovo kad je u pitanju ishrana za vrijeme zimskih i ljetnih dana.
Razgradnja namirnice u organizmu koje su nosioci bjelančevina (meso i proizvodi, mlijeko i proizvodi) dovodi do povećanja bazalnog metabolizma i osjećajem prijatne toplote nakon obroka. Ako se unose samo bjelančevine povećanje je 30%, ako se unose samo ugljeni hidrati iznosi 6%, a ako se unose samo masti povećanje je 4%. Pošto je dnevna ishrana raznovrsna uzima se da termogeneza povećava energetske potrebe za 5-10%.
Klimatski faktori a naročito veoma visoke i niske temperature itekako utiču na povećanje ili smanjenje metabolizma. Pri visokim temperaturama smanjuju se potrebe orgenizma u vezi sa održavanjem tjelesne temperature , te se smanjuju i ukupne dnevne energetske potrebe. Za svako povećanje vanjske temperature od 10ºC iznad prosječne godišnje temperature u umjerenoj klimatskoj oblasti potrebno je smanjiti energetsku vrijednost obroka, izračunatu na osnovu tjelesne mase i to za 5%.To bi značilo da, ako je vanjska temperatura 30ºC a naše dnevne potrebe iznose 2000 kcal, potrebno ih je smanjiti za 100 kcal.
Azijski način prehrane posjećuje izuzetnu pažnju odabiru energetski toplih i hladnih namirnica u zavisnosti od vremenskih prilika. Makrobiotički način ishrane vodi se sličnim konceptom. Hrana koja grije organizam jede se u hladnim danima, dok se u toplom sezonskom periodu koristi hrana koja rashlađuje.Tokom hladnih dana preporučuju se tople čorbe, vruće supe, paprikaši sa mesom, jaki i ljuti začini koji će itekako ugrijati organizam.U toplim mjesecima ili prilikom visokih spoljnih temperatura azijati se protiv vrućine bore hladnim čajevima, voćnim sokovima, hladnim salatama od svježeg celera, aloje, krastavaca, ananasa i lubenice. Ovu hladnu energiju namirnica trebamo koristiti i u slučaju povišene tjelesne temperature.
Centar za nutricionizam i dijetetiku Inga Marković
NUTRITIVNO LIJEČENJE-Osnovni princip nutritivnog liječenja je da ono što unosimo u svoje tijelo itekako utiče na to kako ono funkcioniše. Nutritivno liječenje prema stavu nutricionista
Zimska ishrana – zimsku ishranu svakako karakteriše visokokalorična, masna i slana hrana što itekako predstavlja rizik za zdravlje čovjeka pogotovo za osobe sa određenim komorbiditetima
CFS DIJETA-Osjećaj umora svako po nekada osjeti, ali ako iscrpljenost traje duže vrijeme onda govorimo o sindromu hroničnog umora (CFS). Ovo stanje je postalo rasprostranjeno
Bijeli luk je u Rusiji toliko uobičajen da se zove „ruski pencilin“, a istorijski izvještaji govore da su za vrijeme jedne od epidemija gripe ruske
Kako je oktobar mjesec borbe protiv karcinoma dojke prosto imam potrebu da sa vama podjelim svoje iskustvo i da demantujem pojedine gluposti koje se ovih
Ljudskom organizmu su svakodnevno potrebne određene količine vitamina i minerala kako bi se očuvao i ojačao imuni sistem koji je ključan u razvoju kliničke slike