POREMEĆAJ RADA ŠTITNE ŽLIJEZDE I KAKO HRANOM NADOMJESTITI DEFICIT JODA

Centar za nutricionizam i dijetetiku inga markovic

POREMEĆAJ RADA ŠTITNE ŽLIJEZDE I KAKO HRANOM NADOMJESTITI DEFICIT JODA

 

 

Moguće je da osobe sa poremećajem funkcije štitne žlijezde imaju deficit joda. Esencijalni element potreban za pravilan rad štitne žlijezde je jod.Usljed nedostatka joda u ishrani, u štitnoj žlijezdi se ne mogu stvarati bitni hormoni (tiroksin, tetrajodtironin, trijodtironin) neophodni za pravilan metabolizam organizma.

Najčešće bolesti štitne žlijezde sem, autoimunih, su  gušavost, hipofunkcija i hiperfunkcija. To  su bolesti nepravilne ishrane pogotovo one  ishrane koja je deficitarna   jodom. Ishrana deficitarna  jodom  u toku trudnoće (graviditet) dovodi do teških oštećenja mozga djeteta, u ranom djetinjstvu uzrok je usporenog rasta i razvoja djeteta, a kod odraslih manjak hormona dovodi do hipotireoze. Bolest povezana sa prevelikim unosom joda je hipertireoza. Dnevne potrebe odraslog čovjeka u jodu su 150µg ( mikrograma).

Dnevne potrebe drugih kategorija:

  • Dojenčad 0-0,5 mjeseci-40µg
  • Dojenčad od 0,5-1 godinu -50µg
  • Djeca od 1-3 godine 70µg
  • Djeca od 4-6 godina 90µg
  • Djeca od 7-10 godina120µg
  • Ostali 150 µg
  • Trudnice +25µg
  • Dojilje +50µg

 

Prirodni izvori joda su morske životinje:

  • ribe (bakalar, oslić, skuša, srdela, tuna, zubatac, list…) ,
  • glavonošci (hobotnica, lignja, sipa), rakovi (jastog, kozica, škampi),
  • školjke (dagnje, kamenica,..) .

Pored  ovih prirodnih izvora  jaja, jogurt, sir, riblje ulje, jodirana sol su namirnice sa najviše joda.

 

Čovjek bi raznovrsnom ishranom koristeći namirnice i biljnog i životinjskog porijekla trebao da unosi dovoljne količine joda u organizam. Međutim, pošto su zalihe joda u tlu  iscrpljene,  prevencija nedostatka bila  bi u  korištenju jodirane soli pogotovo u područjima gdje su prirodne razine joda u tlu niske. Konzumiranje morska soli nije rješenje jer ona  ne sadrži jod.

Osobe sa manjkom joda kao i pacijenti sa gušom  treba da iz ishrane isključe namirnice sa goitrogenim spojevima pasulj,  grašak, bob, leća, slanutak, soja, kupus, brokula, prokulice, karfiol, kelj, keleraba. Goitrogenih spojeva ima i u prosu.

Pravilna prehrana u cilju prevencije poremećaja štitne žlijezde  trebala bi biti raznovrsna i uravnotežena bogata ribom, povrćem, voćem, sjemenkama, integralnim žitaricama, niskomasnim  mliječnim proizvodima, jaja, a izbjegavati rafinisanu hranu, aditive, šećere, masna mesa, alkohol i obavezno koristiti jodiranu sol.

Osobe kojima je ustanovljen deficit joda može se dati jodirani hljeb i jodirano ulje zajedno sa ostalim preporukama o potrebnoj dijetoterapiji.

 

Podjelite na društvenim mrežama

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn

Leave a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *