ISHRANOM PROTIV RAKA

Centar za nutricionizam i dijetetiku inga markovic

Danas od raka oboljeva dvoje od pet ljudi sa tendecijom daljeg rasta, te se smatra da će ovo oboljenje prevazići kardiovaskularne bolesti koje se za sada nalaze na prvom mjestu po broju oboljelih.

Rak se odnosi na grupu bolesti kod kojih se ćelije umnožavaju brže nego što je normalno , napadajući i uništavajući ostale tjelesne ćelije. Najšira forma raka jeste karcinom i to je tumor koji počinje u koži, u epitelnom tkivu koje obavija tijelo ili žljezdanom tkivu, kao što je dojka ili prostata. Sarkom je tip raka koji obuhvata vezivna i potporna tkiva kosti, mišiće, hrskavice i salo. Melanom je  raka kože, limfomi je rak limfnog sistema,a leukemija rak organa koji formiraju krv.

Kao uzrok raka, pored genetike i imunobiološke slabosti, navodi se kumulativno dejstvo otrova na naš organizam. Glavnu ulogu igraju spoljni faktori-zagađena voda, vazduh, hrana, mikroskopski patogeni organizmi (virusi, bakterije, gljivice), toksične hemikalije.

Više od 70% slučajeva raka povezano je sa uslovima života, a na prvom mjestu su promjene u načinu ishrane. Nedostatak  hranjivih materija je razlog za više od 60% svih ženskih i 40% muških vrsta raka. Era korištenja pesticida, gnojiva, antibiotika, genetski modifikovane kultura ugrozile su itekako zdravlje konzumenata kao i  hemijski spravljena i denaturisana hrana. Moderna ishrana stvara stanje hroničnog trovanja i usporava organe za eliminaciju otrova: crijeva, bubrege, jetru, pluća i kožu. Načini na koji neodgovarajuća ishrana oštećuje sistem je nedostatak hranjivih materija, štetno dejstvo  slobodnih radikala i promjene na pH nivou.

Na globalnom nivou uočeni su neki od nedostataka:

-nedostatak kalijuma –zdrava ishrana zahtijeva veći unos kalijuma u odnosu na natrijum, a u industrijski proizvedenim namirnicama taj odnos je obrnut npr. ljudima je potrebno dnevno samo 600-700 mg natrijuma, a u jednom industrijskom obroku ga ima oko 5000 mg što na dnevnom nivou iznosi 3 puta više nego što su dnevne potrebe.

-nedostatak esencijalnih masnih kiselina kao što su omega 3 i gamalinoleinska kiselina koja se nalazi u morskoj ribi velikih dubina i nezasićenim uljima kao što je laneno ulje. Umjesto ovih masnih kiselina unosi se mnogo životinjske arahidonske kiseline.

-nedostatak mikronutrijenata- selen, cink, hrom, magnezijum kao posljedica ubrzane moderne agrarne prakse koja umanjuje količinu ovih elemenata u zemljištu. Bez njih slobodni radikali ulaze slobodno u naše sisteme, a kombinacija svih ovih faktora odlična je podloga za nastajanje raka.

Prehrambene preventivne mjere:

Organska zdrava  hrana i čista voda  omogućila bi nam vrijedne hranjive sastojke kao i čist krvotok te bi na taj način mogli da vršimo preventivne mjere protiv raka.

Bazne alkalne namirnice koje bi održavale pH krvi u idealnom omjeru 7,2-7,4. Ishrana bi trebala da se sastoji od 80% alkalnih namirnica- sirovo voće i povrće, voće sa tvrdom ljuskom (badem, lješnik), sjemenke susama i mahunarke buranija i grašak. U alkalno voće spadaju jabuke, kajsije, banane, ribizle, grožđe, smokve, grejpfruit, limun, dinje, nektarine, narandže, breskve, kruške, ananas, maline, jagode, lubenica, avokado, mango, suvo grožđe.

U alkalno povrće spada: kupus, brokuli, repa, mrkva, karfiol, celer, kelj, kukuruz, krastavac, patlidžan, rotkvice, đumbir, luk, paprika, peršun, paradajz, tikva, rotkva, špinat, bundava, krompir, špargla, artičoka.

Povrće iz roda krstašica kelj, brokuli, kupus, karfiol sadrže indole koji djeluju kao protivotrovni agens i iz tijela eliminišu kancerogene materije. Koriste se kako u prevenciji tako i liječenju raka.

Biljna vlakna iz integralnih žitarica, voća i povrća smanjuju rizik od nastanka raka debelog crijeva i rektuma. Istraživanja su pokazala da se u našoj ishrani dnevno ne unosi ni 5 g biljnih vlakana, dok je za prevenciju raka potrebno bar 25g.

Maslinovo ulje u sirovom obliku  ima protektivni zaštitni efekat kod raka dojke i neophodano je u ishrani pogotovo žena u menopauzi a laneno ulje i to u količini 1-2 kašike ima zaštitno dejstvo.

Zelene namirnice (vlati pšenice,  ječma, lucerke, spirulina, plavozelene alge) posjeduju hlorofil koji sadrži  jake antimutacione faktore.

Svježe cijeđeni sokovi i to sok od crne ribizle za detoksikaciju jetre, sok od kupusa štiti od raka stomaka, debelog crijeva i rektuma.

Zeleni čaj štiti organizam od uticaja radijacije, bogat je antioksidantima i održava Ph krvi u ravnoteži.

Pečurke i to neke vrste koje nisu zastupljene u našoj ishrani, ali se u studijama navode kao namirnice za kontrolisanje raka dojke, pluća i prostate, a umanjuju i neželjena dejstva hemoterapije. To su maitake, šiitake, reiši, enoki pečurke.

Promjena načina ishrane  je  najbolja preventivna mjera protiv bolesti budućnosti!

Podjelite na društvenim mrežama

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn

RAMAZANSKI POST

Post je važan period u životu svakog vjernika. Osnovni cilj posta je očišćenje duše i tijela od duševnih i tjelesnih strasti. Ramazanski post predstavlja potpuno

Read More »

Intervju Inga Markovic

Intervju: Inga Marković, specijalista strukovnog dijetetičara i nutricioniste. Dijabetes i ishrana Dijabetes i ishrana Edukacija na polju ishrane je najbitnija stavka u liječenju dijabetesa i

Read More »

Leave a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *